Nakon magične Itake, postojbine Odiseja, jedrili smo u pravcu Kefalonije, najvećeg ostrva u Jonskoj regiji.
Jedva smo čekali da doživimo sve sjajne stvari koje smo čuli u vezi sa ovim ostrvom – da posetimo plažu na kojoj je sniman čuveni holivudski film “Mandolina kapetana Korelija”, sa Penelopi Kruz i Nikolasom Kejdžom, obiđemo Melisani – pećinu nimfi i usidrimo jedrilicu u jednu od najživljih luka u Grčkoj, omiljenoj destinaciji jedrilica i jahti iz celog sveta – Fiskardu koji nazivaju grčkim Sen Tropeom.
Prvi susret sa Fiskardom, kada smo se usidrili u luci je belina očuvane viševekovne arhitekture kuća i uskih uličica, prošarana raznobojnim kućama, a potom belina velikog broja načičkanih jahti i jedrilica u luci, nadomak koje se nalazi dugačko šetalište puno tradicionalnih grčkih taverni, kafića, restorana i radnji.
U Fiskardu smo probali najukusniji sladoled, otkrili u jednoj od gradskih uličica tradicionalnu pekaru sa specijalitetima od testenine čiji ćemo ukus dugo pamtiti, skuterima smo obišli ostrvo, upijajući neverovatne pejzaže, posetili pećinu Melisani, koja nas je doslovno u plavetnilu ostavila bez reči, obišli plažu i lokacije na kojima je sniman film “Mandolina kapetana Korelija”, kao i veliki broj pećina, omiljenog utočišta srednjevekovnih pirata.
Kefalonija – susret sa tradicionalnom Grčkom
Kefalonija je popularna destinacija za letovanje kod turista koji vole tradicionalnu Grčku. Ostrvo je puno zaliva i uvala, što ga čini jednom od omiljenih destinacija za jedrilice i jahte. Kefalonija je izglasana za jedno od deset najlepših mesta na svetu, a ima neke od najlepših plaža u Grčkoj. Kefalonija se nalazi južno od Lefkade i Itake i severno od Zakintosa. Pretežno je planinsko ostrvo. Jedno od objašnjenja o nastanku imena Kefalonija je da ime potiče od grčke reči “Kefalos” – glava, jer je oduvek bilo glavno u regiji.
Nacionalni park Kefalonije
Kefalonijom se proteže planinski masiv od severa do juga. Najveća planina tog masiva je Enos (Mavrovouno) sa vrhom od 1.628 metara, na jugozapadu ostrva. Gornji delovi Enosa pokriveni su kefalonijskom jelom (Abies cephalonica) i deo su Nacionalnog parka Enos. Na vrhu ostrva nalazi se stanište kefalonijskog bora, koji se do skora mogao naći samo na ovom ostrvu. Druga po veličini je planina Agia Dinati (1131 metara) koja se prostire severoistočno od Argostolija i veže se na jugu sa Enosom. Ostrvo ima nekoliko plodnih dolina; Livatos na zapadu ostrva (na čijem severnom kraju leži Argostoli), Omala u sredini i Sami na istoku prema Itaci.
Kefalonija ima geološki sastav poput Jadranskih kraških ostrva i puna je pećina, od kojih je najpoznatija Melisani i Drogarati sa staktitima i stalagmitima. Sastav stena je krečnjački, pa je erozija u tlu napravila brojne pećine i pukotine. Pročitajte kako smo se proveli u istraživanju pećine Melisani i zašto nas je prizor ostavio bez daha – kliknite ovde.
Fiskardo – gradić koji porede sa grčkim Sen Tropeom
Fiskardo je popularna destinacija za jedriličare, privlači veliki broj poznatih, ali i anonimnih posetilaca. Ime je dobio po normandskom osvajaču Gviskaru sa Sicilije, koji je u 11. veku osvojio ostrvo koje je do tada bilo deo Vizantijskog carstva.
Tokom leta Fiskardo bukvalno vrvi od života, u njemu se nalazi prava parada jahti, katamarana i jedrilica koji stižu iz svih krajeva sveta u luku i jedan su od razloga zašto je Fiskardo okarakterisan kao grčki Sen Trope, jer ga mnoge holivudske zvezde i poznate ličnosti posećuju redovno. Guide du Routard među prvima nazvao je Fiskardo grčkim Sen Tropeom.
Fiskardo takođe čuva ostatke venecijanskog stila. Atmosfera je opuštena iako ga krasi kosmopolitski karakter, čemu doprinosi veliki broj jahti usidrenih u marini. Fiskardo je sačuvao svoj izgled od pre nekoliko stotina godina, sa arhitekturom koja vas vraća kroz vreme. Ovaj grad i luka, privukao je svojom lepotom, istorijom i arhitekturom brojne poznate ličnosti kao što su Demi Mur, Džon Bon Džovi, Roman Abramovič…
Argostoli – glavni grad Kefalonije
Argostoli je glavni grad Kefalonije. U ovom gradu možete uživati u dugačkom šetalištu sa načičkanim palmama i jahtama i jedrilicama u luci, ali i u isto vreme posmatrati ribare kako donose svoj dnevni ulov i uplovljavaju u luku. Argostoli je mesto za uživanje i šetnju prelepim morskim uličicama, istraživanje muzeja i posetu gradske biblioteke koja poseduje retke knjige i manuskripte. Na glavnom skveru, nalazi se veliki broj tradicionalnih taverni, kafića i restorana.
Kefalonija – ostrvo sa preko milion stabala maslina
Uz turizam koji je danas glavna grana privrede, za Kefaloniju je važno maslinarstvo, čak 55 odsto ostrva pokriveno je stablima maslinama (preko milion stabala) koje su zasađene za vreme Mletačke uprave u 18. veku. Uz masline uzgaja se vinova loza, agrumi, voće i povrće.
Uvale i plaže Kefalonije – omiljena mesta za jedriličare
Veliki broj uvala koje pred sobom otvaraju prizore plaža sa sitnim belim peskom, učinile su Kefaloniju jednom od omiljenih tačaka jedriličara. Impozantna priroda i pejzaži, probudili su u nama želju da i kopno pređemo i bolje upoznamo. Tako smo odmah pošto smo se usidrili u Fiskardu, iznajmili motore i krenuli u vožnju. Obišli smo pećinu Melisani, ali i veliki broj ribarskih mesta, prolazeći pored plaža koje oduzimaju dah.
Rezervat morskih kornjača
Kefalonija je poznata kao rezervat morskih kornjača, Glavatih kareta koje nose jaja na plaži Kaminija na krajnjem jugu ostrva, a koje brižljivo čuvaju lokalne organizacije za zaštitu kornjača.
Grčka mitologija
Postoji nekoliko mitova koji se vezuju za Kefaloniju, po jednom se veruje da je Kefalonija dobila ime po mitskoj ličnosti Kefalu, sinu boga Hermesa i ljubavnice Herse, ćerke prvog atinskog kralja Kekropa. Za Kefala se pričalo da je bio lep kao bog, kao i njegova žena Prokrida. Oni su živeli srećno, sve dok se u njega nije zaljubila boginja zore Eos i odnela ga na kraj sveta. Nakon tragičnog kraja ljubavi Kefal je ratovao sa kraljem Amfitrionom protiv neprijatelja Tebe. Tako mit kaže da je ostrvo dobilo ime po Kefalu, koji je pomogao Amfitrionu u ratu protiv neprijatelja Tebe,Tafijima. Amfitrion mu je kao nagradu poklonio ostrvo Samos na zapadnoj obali Peloponeza, koji od tada nosi njegovo ime – Kefalonija.
Istorija
Ostrvo je naseljeno od drugog milenijuma pne. a iz Mikenskog perioda poznato je arheološko nalazište –Tolos kod sela Canata na jugoistoku otoka, kojeg je otkrio arheolog Lazaros Kolonas 1991. godine.
Rimljani su zauzeli Kefaloniju u 2. veku pre nove ere.
Za vreme ranog srednjeg veka Kefalonijom su zavladali Normani sa Sicilije, koji su osnovali Palatinsku grofoviju Kefalonija i Zakintos.
Svega jednu godinu Kefalonijom vlada Otomansko carstvo, a nakon njih Mletačka republika sve do 1797. godine.
Kefalonija je zajedno s Mletačkom republikom pala pod Napoleonsku vlast 1797. godine, a koja je trajala samo dve godine, kad je Jonska ostrva zauzeo ruski admiral Fjodor Fjodorovič Ušakov.
Kefalonijom ponovo vladaju Francuzi. Napoleonove snage iz Kefalonije i Jonskih otoka proterali su Britanci, nakon tog je posljednji britanski Visoki komesar Henry Knight Storks predao upravu predsedniku Jonskog parlamenta Dimitriosu Karusosu, koji je 1864. proglasio ujedinjenje (enosis) Jonskih otoka i Kraljevine Grčke .
Za vreme Drugog svetskog rata, Kefaloniju su okupirali Italijani koji su na ostrvo razmestili oko dvanaest hiljada vojnika, ali je na njemu zbog strateške važnosti bio i nemački garnizon od dve hiljade ljudi. Nakon kapitulacije Italije u septembru 1943. godine većina Italijana želela se vratiti kući, ali su Nemci tražili da se pre toga razoružaju, što su Italijani odbili. Na Kefaloniji je sniman američki film sa tom temom, “Mandolina kapetana Korelija”, po istoimenoj noveli Louis-a de Bernières-a. Glavne uloge igrali su Nikolas Kejdž i Penelopi Kruz.
Napadi srednjevekovnih pirata
Za vreme venecijanske vladavine od 16. do 18. veka, Kefalonija je uz Zakintos bila poznata po velikoj brodarskoj floti. U to vreme većina ostrvskih naselja bila je smeštena na brdima u unutrašnjosti zbog čestih piratskih napada. Nikako ne propustite Kefalonijske pećine koje postoje hiljadama godina, ukrašene su šarenim stalaktitima i stalagmitima i pripovedaju priču o nekom drugom vremenu budeći u vama pravi istraživački duh.
Doživite nezaboravna iskustva sa jedrenja i posetite sa nama grčka ostrva ove sezone! Jedrite prelepim Jonskim morem, uz obilazak ostrva Krf, Paksos i Antipaksos, Parge, Lefkade, Meganisija, Skorpiosa, Itake i Kefalonije.
Termini u 2014. godini na linku.