Pričaćemo kako jedrilica jedri u pravcu vetra (pravac iz kojeg duva vetar) ili uz vetar – orca.
Takođe ćemo se osvrnuti i na pozicioniranje jedara i kako ona zapravo funkcionišu.

orca

Ako se vaše odredište nalazi uz vetar, kada vam vetar duva u pramac iz pravca ka kojem želite da plovite (2), kako jedrite do tamo?

 

points of sail 2

 

Ukoliko vam vetar ne duva direktno u krmu (6), jedra onda pokreću brod napred uz pomoć stvaranja podizajućeg potiska (lift) koji vetar stvara duvajući preko jedra a ne duvajući u jedro kao kada duva u krmu. Potisak (lift) je skoro identičan podizajućem potisku koje stvara avionsko krilo, stvaranjem pojačanog pritiska sa jedne strane jedra i smanjenog, sa druge strane.

orca7

Kako jedra zapravo funkcionišu?

Jedra funkcionišu “hvatanjem vetra” koji duva u njih samo onda kada brod jedri direktno niz vetar (kada vetar duva pravo u krmu) a ostatak vremena, jedro je ustvari avionsko krilo smešteno vertikalno na centralnoj liniji broda.

Kada je jedro dobro trimovano, podešeno i pozicionirano tako da je unutrašnja vodeća strana jedra okrenuta ka vetru, stvara se  smanjeni pritisak na spoljnoj strani jedra i pojačani pritisak na unutrašnjoj strani jedra. Tako dobijamo potisak “lift” efekta odnosno jedro se kreće prema zoni sniženog pritiska povlačeći brod sa sobom. Ovo funkcioniše zato što jedro nije samo ravan komad platna već je zakrivljeno, kao što smo napomenuli –  poput avionskog krila.

Brod ne vuče napred baš svaki stvoreni “lift” potisak. S obzirom na to da je pravac potiska otprilike iz ugla od 45 stepeni, nešto od tog potiska pokušava da vuče brod i bočno. Ali oblik korita i kobilica stvaraju jak otpor tim bočnim silama i brod se kreće napred. Koliko od ukupnog “lift” potiska vuče jedrilicu napred a koliko u stranu – bočno, zavisi od pozicioniranja jedara i ugla između jedrilice i vetra.

Pozicije jedara se odnose na ugao između pravca plovidbe jedrilice, ili kursa, i pravca vetra. Imamo tri osnovna kursa:
Points_of_Sail

Kada plovimo u pravcu vetra – orca (ili beating) – (b) 

Kada imamo bočni vetar
(reaching) – (c)

Kada nam vetar duva u krmu (running) – (d,e)

 

Moderne jedrilice mogu jedriti do oko 35/45 stepeni od ugla vetra. Na primer, ako vetar duva sa severa, jedrilica može jedriti od, negde, severoistoka sa vetrom na port strani sve kroz istok, jug i zapad pa ka severozapadu sa vetrom na starboard strani.

Dok upravljate više u pravcu vetra (pravac iz kojeg duva vetar), trimujete jedra zatežući ih da bi se održavala punim i  da bi stvarala “lift”. Ukoliko budete jedrili pramcem preblizu pravca vetra jedra će se izprazniti – prednji rub jedra će početi da leprša, brod će izgubiti brzinu i usporiće. Okrenete li se još više u vetar,  celo jedro će se vrlo brzo izprazniti i početi da se vijori kao čaršav okačen na štriku za sušenje. Ali nastavite sa okretanjem pramca kroz vetar i opet će se jedro napuniti sa druge strane broda. Ovaj manevar nazivamo prelet  – što smo vam već pominjali u ranijem tekstu: Osnove jedrenja za početnike#1.

cikcak

Kada plovimo u pravcu vetra, orcamo, progres se stiče menjanjem pravca vetra sa jedne strane na drugu stranu jedrilice – takozvanim preletom, tako da nam vetar sa jedne strane duva u port stranu pramčanog boka a nakon preleta da nam duva sa druge strane, starboard, odnosno u desni pramčani bok. Nakon preleta videćete da jedrite u pravcu koji je pod pravim uglom od prethodnog kursa, sa vetrom koji je i dalje pod uglom od 45 stepeni ali sada sa druge strane broda. Napravite prelet ponovo, pa opet još jednom i uz to cik-cak kretanje, jedrilica će ploviti uz vetar (u pravcu vetra). Iako jedrilice ne mogu jedriti direktno u vetar, na taj način  ćete stići na željenu destinaciju koja se nalazi na kursu iz kojeg vetar duva.

 

Jedriličari kažu da je za efikasno izvođenje manevra prelet potrebno  više veštine i vežbanja nego za bilo šta drugo u jedrenju. Ali ako to dobro naučite i skroz savladate – možete da plovite bilo gde!

 

 

Vaš skiper – Neni